Povećanje broja nesreća na radu u Meksiku

• Travanj 29, 2024

Nesreće na poslu su problem koji se povećava u Meksiku. Prema godišnjim brojkama Meksički institut za socijalnu sigurnost (IMSS) u 2010, 406 tisuća 802 ljudi pretrpjela nesreća ove prirode, protiv 399 tisuća 125 godinu dana ranije.

Samo u slučaju nesreća, od dislokacije , opekline , rane i frakture na amputacije, u 2010. zabilježeno je 403 tisuće 336 slučajeva, odnosno na svakih 100 radnika, 2,8 su bili izloženi jednoj od tih nesreća.

Podaci pokazuju da su radnici u samouslužnom sektoru bili najviše pogođeni, u usporedbi s drugima poput onih u izgradnji ili pripremi i serviranju hrane.

Drugi sektor s visokom stopom nesreća je priprema i servisiranje hrane i pića, odnosno restorana. U ovoj aktivnosti je zahvaćeno 4,3% zaposlenika, s ukupno 20 tisuća 897 izvješća.

Prema IMSS podacima o ukupnom broju nesreća na radu u zemlji, 283 tisuće 709 su muškarci, dok 119 tisuća 627, žene.

Najčešći incident bio je trauma površno sa 108 tisuća 96 slučajeva, zatim dislokacije, uganuća i suze, sa 92 tisuće 246, i rane sa 73 tisuće 537 incidenata.

Međutim, postoje nesreće koje mogu biti fatalne. Prema podacima IMSS-a bilo je 1.222 smrtnih slučajeva kao posljedica nesreća na radu, što znači da je 0,8 radnika po deset tisuća osoba imalo tragičan kraj dok su zarađivali za život.

Prema Međunarodna organizacija rada (ILO), u svijetu svaki dan umire šest tisuća 300 ljudi ozljeda ili oboljenja se odnose na pitanje rada.

Osoblje kopnenog prometa najviše je bilo pogođeno u 2010. godini, s 3,5 smrtnih slučajeva na svakih deset tisuća radnika, što je jednako 140 smrtnih slučajeva.

S druge strane, tijekom 2010. godine zabilježeno je 3466 osoba s bolestima vezanim za rad u našoj zemlji, što je sindrom karpalnog tunela (uvjet da stručnjaci utječu na one koji koriste mnogo računalnih miša i pametnih telefona). Snima se.

Sindrom od karpalni tunel zauzima šesto mjesto kao jedan od najčešćih uvjeta rada.

U prvom, gubitak sluha vodljivi i senzorinuralni (gubitak privremenog ili nepovratnog sluha), s 37,5% slučajeva. Onda je tu i pneumokonioza (plućni problemi zbog disanja prašine, uobičajeni u rudnicima ugljena), s 18,5% ukupnog udjela.

S druge strane, respiratorni poremećaji kao posljedica udisanja plinova, para i kemijskih tvari zauzimaju treće mjesto u brojanju najčešćih profesionalnih bolesti s 10,5% oboljelih.

Nakon toga, u četvrtom sjedištu nalaze se sinovitis , tenosinovitis i burzitis (upala u tetivama različitih dijelova tijela), s 6,1% ukupnih slučajeva, dok je u petom kontaktni dermatitis (kožne reakcije) predstavlja 4,1%.

Druge uobičajene profesionalne bolesti, iako s manjom težinom su enthesopathies (upale područja u kojima se kosti spajaju s tetivama), ozljede ramena, stres u kralježnici, intoksikacije, među ostalima.