Sukob civilizacije i ekološkog sustava

• Travanj 30, 2024

U svom nedavnom posjetu Meksiku, Al Gore, Nobelovu nagradu za mir 2007 za svoj doprinos promišljanju i globalnoj akciji protiv klimatske promjene i bivši potpredsjednik Sjedinjenih Država, bilo je vrlo jasno: globalna klimatska kriza koju danas živimo bez presedana i vrlo opasna, jer je to kolizija civilizacije i ekološkog sustava planeta.

Tijekom tematskog obraćanja u četvrtom izdanju Foruma posvećenosti razmišljanja Meksika Održivi razvoj i prirodni resursi Gore je upozorio na emisiju ugljičnog dioksida u atmosferu.

Izgaranje nafte, nafte, ugljena, prirodnog plina, kao i šumskih požara, stvaraju dodatnih 90 milijuna tona ugljičnog dioksida koji se akumulira u atmosferi, "plinovi koji su danas stavljeni, ostat će tamo. za tisuću godina i oni će uhvatiti više topline. " Stoga je, naglasio je Gore, temperatura na Zemlji na neki način povećana za manje ili više stupnjeva.

ugljični dioksid , dodao je aktivist, novo zagađenje koje zarobljava toplinu, a kad se temperatura na planetu poveća, nastaju gigantske kiše koje prethode poplavama - čak i na mjestima gdje se nisu dogodile - suše, požari, promjene godišnjih doba, među mnogim drugim posljedicama ,

Ostale posljedice klimatskih promjena: voda

Prema međunarodnoj organizaciji Greenpeace, klimatske promjene povećavaju pritisak vode modificiranjem oborina, riječnih tokova, razine jezera i vode u tlu. U nekim regijama izvori vode su presušili, u drugim je zemlja poplavljena.

Močvare i riječni slivovi u kojima živi većina ljudske populacije, pogoršava se, pojavljuju se nove ili intenzivnije suše, osobito u najsiromašnijim zemljama, a njihov održivi razvoj je pogođen do te mjere da može predstavljati prijetnju ozbiljno za vaše zdravlje. Trend klimatskih promjena, ističu ekolozi, je prema razdoblja suše opsežnije. Prije 1970., 15% zemljine površine je u jednom trenutku patilo od suša.

Trenutno se taj udio povećao na 30% i obećava da će se pogoršati ako se ne poduzmu drastične mjere. Prema Organizacijama Ujedinjenih naroda (UN), Španjolska je najsušnija zemlja u Europi. Jedna trećina njene površine pati od vrlo visoke stope pustinja a 6% je već nepovratno degradirano. Područja koja su najviše pogođena ovom pojavom su mediteranska padina i Kanarski otoci.