Stres, prijatelj ili neprijatelj?

• Travanj 29, 2024

Osjećaj straha nije povezan s hrabrošću ili kukavičlukom, već je odgovor prilagodbe ljudskog bića u obrani svog tjelesnog i emocionalnog integriteta. Strah je jedan od glavnih pokretača stresa.

S druge strane, stres je saveznik koji aktivira našu tjelesnu i mentalnu obranu da djeluje u kritičnim trenucima; međutim, ako je produžen, može postati naš najgori neprijatelj, jer može izazvati ili pogoršati bolesti kao što su gripa, alergije, anksiozni poremećaji, hipertenzija, depresija i nedostaci imunološkog sustava.

Od zdravlja do bolesti ovisi koliko je naš imunološki sustav jak ili slab, jer je on odgovoran za borbu protiv virusa, bakterija i drugih uzročnika koji napadaju tijelo.

Benjamín Domínguez Trejo, specijalist Fakulteta za psihologiju UNAM-a On je objasnio da u vrijeme stresa, mozak šalje poruku kroz leđnu moždinu do jezgre nadbubrežne žlijezde kako bi proizveo adrenalin, borbu ili hormon leta.

Osjećaj boli je smanjen. Memorija i razmišljanje poboljšavaju se kako bi pronašli najbolje rješenje problema.

Isto tako, rekao je, zjenice se šire kako bi optimizirale vid, pluća apsorbiraju više kisika, a jetra čuva glukozu. Crijeva zaustavljaju probavu kako bi omogućila više energije mišićima i "proizvodnja obrana je potisnuta".

Otkucaji srca i krvni tlak se povećavaju, srce pumpa više krvi i dovodi više kisika u tijelo.

Nekoliko minuta kasnije tijelo odlazi u fazu oporavka; pri tome glukoza pohranjena u jetri postaje korisna energija. Mozak upućuje nadbubrežne žlijezde da proizvode kortizol, hormon odgovoran za reguliranje metabolizma.

Stručnjak je naglasio da česta aktivacija ovih promjena utječe na zdravlje, jer suzbijanje obrane stanica slabi otpornost na bolest.

Prekomjerni rad srca s povećanjem brzine otkucaja srca i povišenjem arterijskog tlaka oštećuje elastičnost krvnih žila.

"Prekomjerna proizvodnja kortizola može smanjiti kognitivne sposobnosti (sposobnost izražavanja misli i osjećaja kroz govor, kao i donošenje odgovarajućih odluka) i izazvati stanja ljutnje ili depresije."

Stoga je preporučio moduliranje tih promjena uz pomoć lijekova koje je propisao specijalist i emocionalna regulacija, kroz meditaciju, terapiju ili hobije koje smatramo ugodnima. A vi, što smatrate svojim posljedicama stresa?

Pratite nas@GetQoralHealth ,  GetQoralHealth na Facebooku,Pinterest i uYouTube

Želite li primati više informacija o svom interesu?Prijavite se s nama

Video Medicina: Unutarnji kritičar: Tvoj najveći ne-prijatelj (i kako ga utišati) - Marijana May (Travanj 2024).