Šećerna bolest i starije osobe

To je jedna od najčešćih nezaraznih bolesti u svijetu. Radi se o dijabetes melitus skupina metaboličkih bolesti koje imaju zajedničko prisustvo povećanja šećera (glukoze) u krvi, zbog promjene izlučivanja inzulina u gušterači ili zbog nedostatka učinkovitosti njegovog djelovanja na tkiva u tijelu.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da bi broj ljudi oboljelih od dijabetesa u Latinskoj Americi do 2030. mogao doseći 32,9 milijuna. U ovom trenutku i prema dostupnim podacima, najviše stope od prevalencija dijabetesa odgovaraju Belizeu (12,4%) i Meksiku (10,7%). U našoj zemlji, dijabetes je javni zdravstveni problem koji zauzima prva mjesta morbiditeta i mortaliteta u populaciji.

Komplikacije zdravlja u starijih osoba

Kada se dijabetes melitus ne dijagnosticira rano ili se ne liječi pravodobno i učinkovito, osoba koja je boluje od teških oštećenja nekoliko vitalnih organa: može uzrokovati bolest srca, cerebrovaskularne nesreće (udarci), sljepoća, zatajenje bubrega , komplikacije tijekom trudnoće i amputacija donjih ekstremiteta (dijabetička stopala).

Prema stručnjacima iz Meksičkog instituta za socijalnu sigurnost, dijabetes mellitus javlja se češće nakon 50 godina 3 od 10 starijih osoba 65 godina pate od njega, pa preporučuju populaciji da ima test za otkrivanje tog stanja. To se sastoji u vađenju kapi krvi iz vrha prsta, koja se stavlja na test traku koja odmah pokazuje razinu šećera u krvi.

Pre-dijabetes Mnogi ljudi pate od onoga što se naziva "pre-dijabetes". To znači da imaju višu razinu od normalne razine glukoze, ali nisu dovoljno visoke za dijagnosticiranje dijabetesa. Osobe koje imaju pred-dijabetes imaju visok rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, bolesti srca i moždanog udara. Pre-dijabetes je ozbiljan problem ili stanje, ali postoje mjere koje se mogu uzeti da ga kontrolira , Na primjer, smanjenje težine kroz fizičku aktivnost i održavanje zdrave prehrane može spriječiti ili odgoditi početak dijabetesa u starijih osoba.


Video Medicina: Šta oboleli od dijabetesa mogu, a šta ne bi trebalo da jedu savetuje prof. dr Katarina Lalić. (Travanj 2024).