Jesu li vježbe istezanja ne tako dobre?

Pozitivni učinak vježbi istezanja, kao dio zagrijavanja prije tjelesne aktivnosti ili sporta, nikada nije bio predmet rasprave, jer se smatralo da je to optimalna praksa za olakšavanje rada.

Međutim, postoje neke kontroverze oko primjene ili ne vježbi istezanja jer one možda nisu pogodne za daljnje djelovanje, pa čak i za tip, bez obzira na to jesu li statične, dinamičke ili proprioceptivne neuromišićne olakšice.

U tom smislu, objavljena je istraga Journal of Strength and Conditioning Research , kaže da ako se protežu vaše mišiće prije podizanja, osjećate se slabije i manje stabilne kada kasnije vježbate.

S druge strane, prema članku objavljenom u časopisu Skandinavski časopis za medicinu i znanost u sportu gdje je analizirano 104 različite studije, treba izbjegavati naviku izvođenja statičkih vježbi istezanja tijekom faze zagrijavanja, jer slabi mišiće i otežava kretanje, osobito one koje zahtijevaju eksplozivne performanse.

Ovome se dodaju i studije koje su proveli ortopedi koji tvrde da ne postoje razlike u broju ozljeda koje su trčali oni koji izvode vježbe istezanja prije testiranja, kao i oni koji to ne čine, pa ova praksa ne bi služila za zaštitu niti zglobovima niti mišićima.

Treba napomenuti da statičko istezanje ne podrazumijeva nikakvo kretanje. To zahtijeva progresivnu, glatku i kontinuiranu napetost, gdje je sporost posebno važna.

Ovaj tip istezanja najbolje je varirati viskoelastična svojstva; to jest, da se postignuti dobitak održava duže vrijeme.

Dinamičke vježbe istezanja najčešće se preporučuju u uvodnom dijelu treninga ili natjecanja, međutim, nema jednoglasnih znanstvenih dokaza o štetnom učinku statičkog istezanja u ovoj fazi, pa je preporučljivo imati vodstvo osobnog trenera ili fizičara kada se bave sportom.